*PRENOSIMO: DRUŠTVO „SVETI SAVA“ PREDSTAVLJA NAJNOVIJI BROJ GODIŠNJAKA „BRATSTVO“*

Društvo „Sveti Sava“ iz Beograda poziva članove i prijatelje na predstavljanje najnovijeg broja njihovog godišnjaka „BRATSTVO“, u četvrtak 22. februara, u prostorijama Udruženja književnika Srbije u 12.00 sati. Govoriće:  Akademik Zlata Bojović, glavni urednik „Bratstva“, Dušan Zupan, predsednik Društva „Sveti Sava“, dr Andrej Vujinović i Duško M. Petrović, književnik.  „Bratstvo“ je u celini objavljeno na njihovom internet sajtu, na ovom linku:

http://www.sveti-sava.org.rs/docs/pdf/bratstvo21.pdf .

          Udruženje „Miloš Milojević“ kao bratsko udruženje Društvu „Sveti Sava“, kao i do sada odazvaće se ovom pozivu. Podsećamo da je i neumrli Miloš S. Milojević, čiji lik i delo osvetljava naše udruženje, bio osnivač i član Društva „Sveti Sava“. U ovom broju godišnjaka „Bratstvo“, u tekstu „PRVI STATUT DRUŠTVA SVETOG SAVE“, iz pera Mila Stanića navodi se i deo doprinosa Miloša S. Milojevića. Iz pomenuto teksta izdvajamo delove gde se pominje Miloš S. Milojević:

“ Nacionalna politička akcija na buđenju svesti, organizovanju i vođenju pokreta srpskog naroda u neoslobođenim krajevima u drugoj polovini XIX veka sprovođena je preko odbora, družina i organiza- cija stvaranih, uglavnom, privatnim inicijativama intelektualaca ili pod pokroviteljstvom zvaničnih organa. Pomenimo ovde, pored Odbora za škole i učitelje u Staroj Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini, obrazovanog avgusta 1868. na inicijativu mitropolita Mihaila, i Družinu „Jedinstvo”. Ona je osnovana u Beogradu 1871. sa zadatkom „za potpomaganje prosvjete i crkve na Balkanskom polu- ostrvu u srpskim prijedjelima izvan Kneževine Srbije”, kako je na- vedeno u prvom članu njenih Pravila (  Pravila Družine „Jedinstvo” sadrže 33 člana i u poslednjem je navedeno da će se u slučaju prestanka rada iz bilo kog uzroka „sve, što se od imanja zateče” pre- dati „Srpskom učenom društvu u Beogradu, da ono rasporedi ostatkom društvenoga imanja na svrhu, na koju je i namijenjeno.” Ubrzo potom menja ime u Družina „Jugoslovensko jedinstvo”, a osnovana je „za podpomaganje prosvjete i crkve među Jugoslovenima na Balkanskom poluostrvu” od 56 lica, među kojima su: Josif Pančić, Nićifor Dučić, Panta Srećković, Miloš Milojević, Stojan Bošković, Stojan Novaković, Alimpije Vasiljević, Medo Pu- cić, Čedomilj Mijatović, Jakov Pavlović itd. I ovaj naziv je prepravljen u Druži- na „Jugoslovenske zajednice”. (ASANU, J. R. XXVI/7, 26/444). (…)  Članovi za ustanovljenje, osnivanje Društva bili su: prota Jakov Pavlović, kasniji mitropolit Inoćen- tije, književnik Matija Ban, profesori Panta Srećković i Miloš Milojević, pukovnik Jovan Dragašević i slikar Steva Todorović. (…)  Zato je predložio da se u Beogradu sastavi odbor za Makedoniju od „zrelijih, iskusnih i pouzdanih ljudi”, a pod zaštitom Svetog Save. Odbor bi: svake godi- ne priredio tri knjige na srpsko-makedonskom narečju, štampao ih o državnom trošku u 4.000 primeraka i besplatno delio po narodu; po većim mestima zaveo pododbore koji bi imali međusobne veze i preko Vranja s glavnim odborom: tražio učitelje za tamošnja mesta i otud decu koja bi se primala s blagodejanjem u srpske škole; ministru davao predloge koje nađe za potrebno i dostavljao mu vesti koje bi dobijao. Na kraju je, pored sebe, za članove odbora predložio: Jakova Pavlovića, Đorđa Maletića, Đorđa Popovića, Miloša Milojevića, Mitu Aleksijevića u Nišu i arhimandrita Savu i Despota Badžovića u Vranju. Drugi predlog, koji je i odgovor na Ristićev poziv, uputio je s Milošem Milojevićem, posle njihovog sastanka na kojem su uzeli „u podroban pretres stanje u Staroj Srbiji i Maćedoniji, kao i sreds- tva kojim bi se moglo u tim još neoslobođenim stranama nastaviti rad oko širenja i utvrđivanja narodnosne i državne misli srpske, koji je rad ratom prekinut.” U vezi s tim predložili su da se ustano- vi tajni centralni odbor u Beogradu za rad van granica zemlje koji bi zavisio od ministra inostranih dela i ako bi se on odobrio, odmah bi izradio svoja organizaciona pravila.

Ovo pominjanje imena i udela Miloša S. Milojevića je samo delić onoga što je on uradio po ovom i drugim pitanjima u svom patriotskom radu za Srbstvo i otadžbinu Srbiju. Verujemo da će Srbstvo i Otadžbina uzvratiti Milojeviću povratkom među Srbe, kao i pdrškom u otkrivanju njegove neobjavljene zaostavštine. Ova put vredno je pomenuti Milojevićevo obimno delo „NEMANJICA“ koje nije ugledalo svetlost dana i dato Srbstvu na čitanje i izučavanje. Da se to nije desilo, možda bi autori serije o Nemanjićima imali potupniju predstavu o njima, što bi verovatno dovelo do kvalitetnije serije i manjeg negodovanja među Srbstvom. Utamanjenost Milojevićevih dela dovela je do nepoznavanja naše prošlosti iz prednemanjićkog perioda, koja se meri milenijumima kako je i naš Predsednik mogao čuti tokom posete Izraelu.

Predrag Ž. Đurić

Novica Krezić

Predsednik Udruženja Miloš Milojević